Što Porezna uprava misli o bespovratnim sredstvima na mom ž-r?

Noćna mora svakog poljoprivrednika s kojim sam se susrela tijekom svog radnog vijeka su porezni propisi, crna šuma u kojoj vrebaju svakakvi izazovi, znani i neznani. Ali, koliko god se trudili izbjeći tu šumu, trud vam je uzaludan. Taman kad ste pomislili da ste našli prečicu shvatite da ste ušli u još goru šumu. Strah od nepoznatog, savjeti drugih koji su “…baš bili u istoj situaciji kao što je tvoja i nećeš vjerovati što mi se dogodilo…” stvaraju nepotrebni pritisak kod poljoprivrednika koji želi posegnuti za bespovratnim sredstvima iz mjera ruralnog razvoja. Ali….

Dobra je vijest da postoje vodiči kroz šumu koji poznaju i neke šumske prečice, ali o tom potom.

Pa, hrabro zakoračimo u šumu.

Poljoprivrednik sam. Obrađujem svoju zemlju, godina je dobra, hvala na pitanju, nešto sam zaradio, moglo bi i bolje, ali ne žalim se. Vidim, susjed Marko nabavio pčele, krenulo mu, mogao bih i ja.. “Slučajno” sretnem Marka, kao usput ispitam ga šta sve treba od opreme i tu počinje… Susjed kupio pčele, košnicu, vrcaljku, sredio radionicu putem bespovratnih sredstava (predobro da bi bilo istinito, mislim si ja), i sve super, ali vrag nikad ne spava, zvali ga iz Porezne (znao sam! tu sam te ček´o!), nije prijavio primitke po svom ž-r po kojima mora ući u sustav poreza na dohodak (prestao sam ga pratiti nakon riječi “nije prijavio”) i sad je na sto muka, ne zna šta ga čeka. Zašumilo mi u ušima, cijeli život mi proletio pred očima, pali u vodu svi planovi da se i ja prijavim na natječaj. Davno sam dao obećanje sam sebi da neću imati posla s papirima, propisima, zakonima, a posebno s Poreznom…iz toga ne može izaći ništa dobro. Ali… bilo bi lijepo imati sve što i susjed Marko, ako ne i malo više od njega. Nema jačeg motiva od susjeda kojem sve ide pa mi tako sine da je susjed trebao biti malo pametniji i o nekim se stvarima interesirati na vrijeme. Tko traži taj i nađe, kaže stara narodna poslovica, pa tako i ja potražih i nađoh svog vodiča kroz šumu.

Evo što mi čovjek kaže:

Poljoprivrednici koji nisu obveznici poreza na dohodak, a imali su “sreću” (čitaj “dobar projekt”) da dobiju bespovratna sredstva na nekom od natječaja Ministarstva poljoprivrede, najčešće dolaze u situaciju da im primici po njihovom žiro računu premaše iznos od 80.500,00 kn nakon što im Ministarstvo uplati odobrena sredstava. To znači da se primici od prodaje njihovih proizvoda zbrajaju s iznosom dodijeljene potpore i u trenutku kad je taj iznos veći od 80.500,00 kn na nivou godine dužni su prijaviti se u Registar poreznih obveznika. Ako to ne naprave sami, prvom prilikom će ih na to “podsjetiti” Porezna uprava, a tu svoju uslugu će i naplatiti u vidu kazne (takva usluga vam baš i ne treba u životu, susjed Marko sretno!). Poželjno je da poljoprivrednik bude upozoren na ovu situaciju prilikom pripreme projekta, ali i konzultanti su ljudi, i oni griješe..

Prijavljivanje je vrlo jednostavno i sastoji se od popunjavanja obrasca RPO i njegove predaje u nadležnu Poreznu upravu.

Prijavom u Registar poreznih obveznika poljoprivrednik postaje obveznik plaćanja poreza na dohodak i nešto većih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje od onih koje trenutačno plaća (znam, znam i ovo sadašnje vam je previše).

Postoje dvije vrste obveznika poreza na dohodak: obveznik poreza na dohodak prema poslovnim knjigama i obveznik poreza na dohodak u paušalnom iznosu.

Sami birate koja ćete biti vrsta (netko nešto voli), pa se o pravima i obvezama svake vrste informirajte na vrijeme, a ukratko se radi o sljedećem:

OPG obveznik poreza na dohodak prema poslovnim knjigama je dužan voditi poslovne knjige u kojima će evidentirati svoje poslovne primitke i porezno priznate izdatke te dugotrajnu imovinu. Na temelju tih podataka će na kraju poreznog razdoblja izračunati svoj dohodak:

DOHODAK=PRIMICI – IZDACI

Ostvareni dohodak ćete dodatno moći umanjiti za preneseni gubitak (ako ga imate) i osobni odbitak (njega sigurno imate).

Na taj način ćete dobiti osnovicu za obračun poreza, koji se obračunava po stopi od 24% ako je osnovica do 210.000,00 kn i po stopi od 36% na ostatak iznad 210.000,00 kn.

OPG koji ima “sreću” da je u općini koja je izglasala prirez trebat će platiti i njega.

OPG je obvezan podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak na kraju poreznog razdoblja.

Moja je preporuka da, ako se odlučite na ovu vrstu poreza na dohodak, koristite usluge knjigovodstvenih servisa.

PSST! Što imate manji dohodak manje ćete platiti poreza na dohodak, a ako vam je dohodak=0 kn – nitko sretniji od vas.

OPG obveznik poreza na dohodak u paušalnom iznosu nije dužan voditi poslovne knjige već samo obrazac Evidencije o prodaji poljoprivrednih proizvoda (samo podaci o datumu prodaje, vrsti proizvoda i prodanoj količini), a umjesto porezne prijave na kraju financijske godine podnosi Obrazac PO-SD (Izvješće o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak).

Porez na paušalni dohodak znači da ćete bez obzira na visinu ostvarenog dohotka plaćati porez koji će vam Rješenjem utvrditi Porezna uprava. To će vam biti super ako ste ostvarili veći dohodak, a bit će vam koma ako ste ostvarili manji dohodak od onog koji je procijenila Porezna uprava.

Budući da vi niste htjeli biti baš nikakav porezni obveznik, ali ste morali birati jednu od ovih varijanti zbog one granice od 80.500,00 kn primitaka na žiro račun, dobra je vijest da u idućoj poslovnoj godini možete izaći iz sustava poreza na dohodak ako vam primici budu manji od 80.500,00 kn. Zahtjev za izlazak podnosite Poreznoj upravi uz obrazloženje da će vaši primici u idućoj godini biti manji zbog toga što nećete imati primitaka u vidu dodijeljenih bespovratnih sredstava, a vaši primici od poljoprivrede će biti ispod navedene granice.

Vidim ja, dosta on to meni opširno, ali ako želim on će mi opet ponoviti. Samo ga cimnem.

U svakom slučaju, odlučio sam: javljam se na sve natječaje pa koji upali, uzet ću sve što mi EU nudi, i mislim da ću dosta cimati svog vodiča (sam si je kriv).